Detalj s prigodne izložbe Lutkarskog proljećaVukovarsko lutkarsko proljeće, nacionalna manifestacija hrvatskog lutkarstva i hrvatskog lutkarstva iz dijaspore nastala je 1996. godine, u vrijeme kada je Istočna Slavonija proživljavala teške ratne godine, pa i potreba da se za najmlađe nešto učini na kulturnom planu izašla je iz Festivala glumca koji je od 1994. utemeljen u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a predstave u selekciji Vanje Dracha donosile su i poneku lutkarsku predstavu, za što se pokazao veliki interes mladih gledatelja.
Kazališna agencija „Asser Savus“, prepoznala je taj kulturni interes, te u dogovoru sa dječjim i lutkarskim kazalištima (Osijek,Rijeka) pokreće i projekt Lutkarskog proljeća, koji je od osnutka nosio naziv Lutkarsko proljeće u županiji Vukovarsko-srijemskoj, jer su Kazališta svoje umjetničke projekte igrala u svim neokupiranim mjestima sa središtem u Vinkovcima i Županji.
Sa mirnom reintegracijom prostor se proširuje na cijelu Vukovarsko – srijemsku županiju, pa Vukovar postaje središnje mjesto događanja Lutkarskog proljeća. Manifestacija je utemeljena 1999. godine kao Vukovarsko lutkarsko proljeće. Utemeljitelji su bili: Hrvatski centar UNIMA. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Vukovar, Vukovarsko-srijemska županija i producent, Kazališna ,sad već družina „Asser Savus“ iz Vinkovaca.
Kazališna družina „Asser“ Savus“ od samog početka je, a kasnije u zajednici sa Hrvatskim centrom UNIMA ,označila nekoliko temeljnih odrednica za funkcionirane i posebnost Lutkarskog proljeća. Festival je radnog karaktera, predstave određuju sama kazališta na temelju poziva, predstave moraju imati umjetničku kvalitetu, moraju se prilagoditi svim prostorima (domovi kulture,škole,sportske dvorane i slično), i sve se odigrava u vremenu tjedna prije Velikog tjedna blagdana Uskrsa, te prioritet imaju kazališta članice Hrvatskog centra UNIMA.
Uz pet gradova: Vukovar, Vinkovci, Županja, Ilok i Otok u programe se uključilo dvadesetak mjesta (općina), tako da je broj predstava dosegao i do sto (rezultat varira između 80 i 100 predstava) u šest festivalski dana. Kazališta, sudionici Proljeća, odigraju i preko deset predstava u šest festivalskih dana.
Koncepcija da se ulaznice ne prodaju,već predsrave poklanja grad ili općina donijela je veliku gledanost. Slobodni ulaz za sve gledatelje, škole,vrtiće i građanstvo u općinma i gradovima, sa naznakom da gradovi (općine) poklanjaju predstave najmlađima za Uskrs, donijela je gledanost od preko 200 gledateja po predstavi što govori da sto predstava u šest festivalskih dana poprati oko 18.000 gledatelja.
Veliki značaj počecima Lutkarskog proljeća pripada i Gradskom kazalištu lutaka Rijeka, čiji je ravnatelj tih godina bio Srećko Šestan. Njihove predstave obilježile su sam početak Lutkarskog proljeća. Od 1999., uključenjem hrvatskog ogranka UNIME, te stvaranjem Organizacijskog odbora sa Zvonkom Festinijem, predsjednikom, te članovima Jasminkom Mesarić (UNIMA), Ružom Marić (Vukovar), Zdenkom Buljan (Županija), Srećkom Šestanom (HDDU) i Himzom Nuhanovićem („Asser Savus“), Festival napreduje. Organiziraju se radionice (seminari) za profesore i nastavnike na kojima odgajatelji i učitelji uče izrađivati lutke u raznim tehnikama, a likovne i filmske radionice stalni su dio rada sa učenicima osnovnih škola u Vukovaru. Predavači su stručni odgajatelji iz lutkarske umjetnosti, a nakon uključenja Agencije za kulturu Ministarstva prosvjete, svi odgajatelji, nastavnici i profesori dobivaju i certifikat koji će im u mentorsvu koristiti za daljnju djelatnost.
Lutkarsko proljeće tražeći svoje kvalitetno mjesto u Festivalima uvodi i nagrade za životno djelo na područjima: za životno djelo za doprinos Umjetnosti hrvatskog lutkarsta i za Doprinos glumačkoj umjetnosti hrvatskog lutkarstva. Priznanja su:  skulptura „Šokac“ akademika Zlatka Boureka, certifikat i skromna novčana nagrada od 5.000,00 kuna.

 

Himzo Nuhanović

 

Designed by: T-mark